Želučana kiselina – pomoć kod probave počinje u želucu
Sažetak
Samo žvakanje nije dovoljno za zadovoljavajuću razgradnju hrane. Zbog želučane kiseline bjelančevine djelomično nabubre, što u nastavku omogućava lakšu razgradnju. Kiseli želučani sok djeluje baktericidno jer uništava sve patogene koje kroz hranu unesemo u organizam. Što se događa ako nastane previše želučane kiseline? Uzroci za pretjerano izlučivanje želučane kiseline mogu biti razni.
Kako djeluje želučana kiselina?
Želučani sok (probavna tekućina želuca) sadržava više različitih sastojaka:
//želučanu kiselinu (klorovodičnu kiselinu),
//pepsinogen (odn. pepsin po aktivaciji sa želučanom kiselinom),
//mucine,
//intrinzični faktor (važan za apsorpciju vitamina B12),
//vodu.
Kad dođe u želudac, sažvakana hrana već je prilično razdrobljena i pomiješana sa slinom, ali to nije dovoljno za optimalno iskorištavanje njenih sastojaka. Zato je prisutna želučana kiselina – kiselina razgrađuje hranu i priprema je za daljnju probavu. Želučana kiselina ima pH-vrijednost između 2 i 4, a kad je trbuh prazan, iznosi između 1 i 1,5.
Još jedna korist želučane kiseline
Hrana u želudac dospijeva sa svim patogenima koji su u njoj sadržani. Želučana kiselina ih već ubije prije nego što stignu prouzrokovati veću štetu u tijelu – patogeni obično ne preživljavaju u kiseloj sredini kakva je u želucu.
Želučanu kiselinu proizvode parijetalne stanice sluznice želuca. Kako bi se spriječilo da kiselina napadne sluznicu želuca, njene se komponente oslobađaju i sastavljaju tek kada tijelo pretpostavi da je želučana kiselina zaista potrebna. Tijelo obično proizvede onoliko želučane kiseline koliko je potrebno za probavu unesene hrane.
Ovu proizvodnju pokreće više podražaja:
//već sama pomisao na predstojeći obrok,
//osjetilna opažanja, naprimjer izgleda ili mirisa hrane,
//neposredan kontakt hrane sa sluznicom želuca.
Kad želučana kiselina obavi svoj posao u želucu, zajedno sa sadržajem želuca putuje u crijevni sustav. Tamo se dodaju probavni sokovi koji s jedne strane neutraliziraju želučanu kiselinu, a s druge strane dodatno razgrađuju unesenu hranu.
Pretjerano izlučivanje želučane kiseline – kad tijelo proizvodi previše želučane kiseline
Ako dođe do neuravnotežene proizvodnje želučane kiseline, to često ima neugodne posljedice. Previše kiseli sadržaj želuca može uzrokovati simptome, kao što su žgaravica, vraćanje kiselog sadržaja želuca u jednjak, bolovi u želucu ili mučnina i osjećaj sitosti. Uzroka ima mnogo jer brojne.
//tvari kao što su kava, nikotin i alkohol,
//stres,
// vrlo masna ili kisela hrana,
// namirnice koje povećavaju proizvodnju kiseline (kao što su citrusi, mahunarke i bijeli kruh),
// neki lijekovi, kao što su lijekovi protiv bolova,
// zaraza bakterijom Helicobacter pylori (može biti odgovorna za upalu sluznice želuca i ulkuse dvanaesterca),
// bolesti kao što je hormonska neuravnoteženost.
Kod osoba s ovim poteškoćama sadržaj želuca vrlo je kiseo, posebice u vezi sa žgaravicom i bolovima u želucu, što se dovodi u vezu s brojnim poteškoćama i ograničenjima. Simptomi se mogu liječiti posebice otklanjanjem uzroka. Kad se utvrdi uzrok i kad se izliječi, proizvodnja želučane kiseline obično se smiruje. Pomaže i uzimanje lijekova, kao što je Rupurut®, koji neutralizira želučanu kiselinu i ublažava tegobe, kao što su žgaravica, čir na želucu i refluks kiseline.
Dodatne informacije:
Međutim, i kada se proizvodi premalo želučane kiseline, može doći do poteškoća – ako nema dovoljno želučane kiseline, hrana se ne razgrađuje u dovoljnoj mjeri, što pogoduje mikrobima. Kod pogođenih osoba to se obično očituje povećanom sklonošću bakterijskim zarazama probavnih organa, nadimanju i simptomima manjka određenih tvari.